bookmate game
sr
Luka Mičeta

Stefan Nemanja

Beri tahu saya ketika buku ditambahkan
Untuk membaca buku ini unggah file EPUB atau FB2 ke Bookmate. Bagaimana cara mengunggah buku?
900 godina od rođenja.
Nastanak evropske Srbije.
Povest Srba od doseljavanja na Balkan do države župana Stefana Nemanje.
Stefan Nemanja, u monaštvu Simeon, spada u one vladare koji su stekli poštovanje kako svojih podanika i savremenika, tako i svojih potomaka. Samo je uticaj njegovog svetiteljskog kulta na srpski narod bio veći od njegove vladarske slave. Monah sveti Simeon je nadvisio i nadmašio velikog župana Stefana Nemanju.
Vladarski plašt zamenio je skromnom monaškom rizom, mač krstom, štit jevanđeljem, veseli i bučni dvor hilandarskom tišinom.
Silazeći sa trona peo se u večnost.
Bilo je to izdizanje iznad ljudske mere — na putu ka svetosti.
Buku ini saat ini tidak tersedia
324 halaman cetak
Sudahkah Anda membacanya? Bagaimanakah menurut Anda?
👍👎

Kesan

  • Srđan Strajnićmembagikan kesan3 tahun yang lalu
    👍Layak dibaca

    Sasvim dobra kompilacija saznanja o rodonačelniku dinastije Nemanjića. Kako sam o Stefanu Nemanji već čitao, zanimljiviji mi je bio prvi deo knjige koji govori o srpskim vladarima pre Nemanjića. Mičeta je dso najdetaljniji njihov prikaz na koji sam do sada naišao.

  • andjelicaaa_🪻membagikan kesan4 tahun yang lalu
    👍Layak dibaca
    💡Banyak pelajaran
    🎯Bermanfaat
    🚀Sangat menarik
    🐼Gemas

  • Stefan Konceptmembagikan kesan3 tahun yang lalu
    👍Layak dibaca
    💡Banyak pelajaran

Kutipan

  • Stefan Konceptmembuat kutipan3 tahun yang lalu
    Руски летописац је оставио забележене утиске – о Цариграду и Светој Софији – ових изасланика: „Грци нас одведоше у здање где своме Богу служе и не знађасмо јесмо ли на небу или на земљи. Јер на земљи нема таквог сјаја или такве красоте и не знамо како да их опишемо. Знамо једино да Бог овде борави међу људима и да је њихова служба лепша од обреда других народа. Јер ту красоту заборавити не можемо.“
  • Петар Р.membuat kutipan2 bulan yang lalu
    96 Мошти Светог Прокопија налазиле су се у Нишу све до пред долазак Турака, када су пренете у Прокупље. По Светом Прокопију Прокупље је добило и име.
  • Петар Р.membuat kutipan2 bulan yang lalu
    5 Пут је направљен по наређењу римског проконзула Гнеја Егнација 146. године. Градња је трајала 44 године, а пут је полазио од данашње албанске луке Драч и водио све до данашње Турске, спајајући Јадранско море са источним Егејом.

Di rak buku

fb2epub
Seret dan letakkan file Anda (maksimal 5 sekaligus)