veliki broj stabala stvara ekosistem koji amortizuje ekstremnu vrućinu i hladnoću, sakuplja veliku količinu vode i proizvodi veoma vlažan vazduh. U takvom okruženju drveće živi zaštićeno i može dostići duboku starost
Ivan Stanojevićmembuat kutipan4 tahun yang lalu
Tako se jedna puza ili medenjača u Švajcarskoj prostire na skoro pola kvadratnog kilometra i stara je ravno hiljadu godina.13 Druga živi u Oregonu, u SAD, i procenjuje se da ima čak 2.400 godina. Ona se prostire na devet kvadratnih kilometara i teži šeststo tona.14 Gljive su zato najveća poznata živa bića na Zemlji.
AnnabelAuramembuat kutipan5 tahun yang lalu
Šuma u svakom slučaju može da se odrekne većih životinja. Srne, jeleni, divlje svinje, zveri, pa čak ni većina ptica ne bi ostavila bolnu prazninu u ekosistemu. Čak kada bi svi nestali istovremeno, šuma bi bez većih negativnih posledica jednostavno nastavila da raste. Sasvim je drugačije s majušnim organizmima pod vašim nogama.
AnnabelAuramembuat kutipan5 tahun yang lalu
I stvarno – ubrzo su merni uređaji zabeležili tiho krckanje na frekvenciji od 220 herca.
AnnabelAuramembuat kutipan5 tahun yang lalu
Naučnici su u Harcu ustanovili da je većina istovrsnih jedinki u jednoj sastojini zaista spojena u povezan sistem. Izgleda da je razmena hranljivih materija, pomoć susedu u hitnom slučaju, zapravo pravilo, što je navelo stručnjake na zaključak da su šume superorganizmi, dakle tvorevine slične mravinjaku.
visnjavas2012membuat kutipan2 bulan yang lalu
veliki broj stabala stvara ekosistem koji amortizuje ekstremnu vrućinu i hladnoću, sakuplja veliku količinu vode i proizvodi veoma vlažan vazduh.
zajedno su jači
visnjavas2012membuat kutipan2 bulan yang lalu
Jedno stablo nije šuma niti može da stvori lokalno uravnoteženu klimu, pa je prepušteno na milost i nemilost vetru i vremenu.
.
visnjavas2012membuat kutipan2 bulan yang lalu
zašto deli svoju hranu sa jedinkama iste vrste i tako brižljivo neguje konkurenciju?
dobro pitanje
visnjavas2012membuat kutipan2 bulan yang lalu
biljke, prema tome i drveće, vrlo jasno razlikuju svoje korenje od korenja drugih vrsta, pa čak i drugih jedinki sopstvene vrste.
razlikuju korenje drugih jedinki, znači nije slučajno...
visnjavas2012membuat kutipan2 bulan yang lalu
da li možda korenje drveća raste prosto bez razmišljanja i besciljno kroz tlo i uvek se povezuje sa primercima iste vrste kada naiđe na njih. Od tog trenutka bi nužno međusobno razmenjivalo hranljive materije, gradilo navodnu socijalnu zajednicu i pritom bi davanje i uzimanje bilo samo slučajno.